‘Na vas ostavi duboki trag kada vidite kako se hrvatska riječ čuva i prenosi u inozemstvu’

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove godine pokreće jedinstveni studijski program u Republici Hrvatskoj – poslijediplomski specijalistički studij Obrazovni pristup hrvatskome kao inome jeziku u ranom odgoju i obveznom obrazovanju.

Bio je to povod za razgovor s voditeljicom studija izv. prof. dr. sc. Lidijom Cvikić, predstojnicom Katedre za hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu. Kako je, uz ostala područja, ovladavanje hrvatskim kao drugim, nasljednim i stranim jezikom u dječjoj i odrasloj dobi u središtu njezina znanstvenoga i stručnoga interesa, ova vrsna stručnjakinja dugogodišnja je suradnica u obrazovnim projektima Hrvatske matice iseljenika.

Koji je bio povod za pokretanje studija?

U svojim nastojanjima da učiteljima i odgojiteljima osigura najvišu kvalitetu inicijalnog obrazovanja, ali i cjeloživotnog usavršavanja, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pažljivo osluškuje njihove profesionalne potrebe te svojim redovitim studijskim programima i programima cjeloživotnog obrazovanja na njih pokušava odgovoriti. Na temelju informacija iz škola i vrtića znamo da već niz godina postoji potreba za cjelovitim obrazovanjem stručnjaka koji rade s djecom i učenicima inojezičnim govornicima – onima koji nisu izvorni govornici hrvatskoga jezika ili im hrvatski jezik nije prvo i osnovno sredstvo sporazumijevanja. U tom radu odgojitelji i učitelji susreću se s nizom izazova i posebnosti, a novi specijalistički poslijediplomski studij je samo jedan način na koji im Učiteljski fakultet u Zagrebu pokušava pomoći u svladavanju tih izazova.

Kome je ovaj studij namijenjen, tko čini ciljanu skupinu polaznika?

Ciljanu skupinu polaznika navedenoga studijskog programa čine odgojitelji, učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji škola i vrtića, svi koji rade s inojezičnom djecom i učenicima, u Hrvatskoj i izvan nje. Naime, studijskim programom posebna pozornost posvećena je poučavanju hrvatskoga jezika osoba kojima je hrvatski nasljedni jezik – djeci i mladima, pripadnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske, pa se nadamo da će među polaznicima studija biti i učitelji i nastavnici koji rade u hrvatskoj nastavi u inozemstvu.

Koji su glavni naglasci u programu i kada se očekuje početak studija?

Namjera nam je bila napraviti suvremeni, interdisciplinarni program koji će odražavati sve sastavnice suvremene nastave hrvatskoga kao inoga jezika. Program se sastoji od manje jezgre obveznih kolegija i niza izbornih sadržaja. Možemo reći da su kolegiji koji čine studijski program okupljeni oko triju jednakovrijednih sadržajnih okosnica. To su kolegiji s temama iz šireg područja obrazovanja (npr. Teorija kurikula, Multimedijska didaktika i nastava na daljinu, Socijalnopedagoški aspekti obrazovanja i sl.), kolegiji užih specijaliziranih sadržaja o ovladavanju inim jezikom i njegovu poučavanju (npr. Rano učenje stranoga jezika, Čitanje na materinskom i inom jeziku) te najuže specijalizirani kolegiji o hrvatskome jeziku (npr. Metodika hrvatskoga kao inoga jezika, Hrvatska jezična baština, Aktualna pitanja hrvatske jezične norme i dr.). Poseban naglasak u programu je na interakciji različitih obrazovnih područja u svrhu učenja jezika pa su tako zastupljeni kolegiji koji se bave novim medijima u posredovanju jezika i kulture, dramskom pedagogijom te ulogom književnosti u učenju jezika jer nam je cilj omogućiti edukaciju polaznika o cjelovitome pristupu obrazovanju ove skupine djece i učenika. Natječaj za upis u studijski program upravo je raspisan i otvoren je do 31. ožujka. Na mrežnim stranicama Učiteljskoga fakulteta (www.ufzg.hr) nalaze se sve informacije o upisu na studij, uključujući i sadržaj studijskoga programa.

Zašto je potrebno da učitelji stječu kompetencije kako predavati jezik kao ini?

Na ovo složeno pitanje pokušat ću što jednostavnije odgovoriti. Metodika nastave hrvatskoga jezika, bilo da je riječ o razrednoj ili predmetnoj nastavi, polazi od činjenice da učenici već vladaju jezikom koji uče u školi, spontano su ga usvojili tijekom djetinjstva. Kada je hrvatski jezik nekome drugi, strani ili nasljedni, sve ono što se inače spontano usvaja, te učenike treba ciljano poučavati. Da bi to mogli, učitelji moraju ovladati drukčijim nastavnim postupcima i metodama te razumjeti sve procese koji se događaju pri usvajanju inoga jezika. Takva znanja nisu dio inicijalnoga obrazovanja učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika pa Učiteljski fakultet sada nudi prvi (i jedini) cjeloviti program kojim se stječu potrebne kompetencije.

Sudjelovali ste na mnogim stručnim seminarima i radionicama za učitelje hrvatskih škola izvan domovine. Dobro ste upoznati s radom tih škola, a mnoge od njih ste posjetili. Koji su „na terenu“ najveći izazovi poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika?

Imala sam čast i iznimnu profesionalnu priliku sudjelovati u projektima najprije Hrvatske matice iseljenika, a zatim i Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, usmjerene na hrvatske škole izvan domovine. Kada uživo svjedočite golemoj energiji, požrtvovnosti, a ponajviše ljubavi kojom stotine učitelja, roditelja i djece čuvaju i prenose hrvatsku riječ u inozemstvu, to na vas ostavi duboki trag i u ljudskome i u profesionalnome smislu. O izazovima s kojima se škole susreću, poput smanjenja broja učenika, rjeđe uporabe hrvatskoga jezika u obitelji, nedostatka prikladnih nastavnih materijala i drugih, već se mnogo govorilo i pisalo. Sada trebamo pronalaziti rješenja i pokušati prevladati izazove. Naime, na razini pojedinoga učitelja, škole i zajednice radi se mnogo, vrijedno i uporno. No, ako rezultate napora pojedinaca ne ugradimo u sustav, sustav će ostati isti umjesto da se razvija i unaprjeđuje. Stoga mislim da moramo pronaći načine zajedničkoga i sinergijskoga djelovanja, okupljanja i povezivanja ljudi i okrupnjavanja resursa – onih u domovini i izvan nje.

Potres na području Sisačko-moslavačke županije sve nas je rastužio. Na tome području djeluje i Učiteljski fakultet. Kakve je posljedice potres ostavio na Vašu ustanovu?

Učiteljski fakultet djeluje u Zagrebu te na svojim lokacijskim odsjecima u Čakovcu i Petrinji. Na žalost, razorni potres u prosincu 2020. teško nas je pogodio. U potresu su oštećeni domovi mnogih naši studenata i kolega, a zgrada našega Odsjeka u Petrinji više nije upotrebljiva. Šteta na objektu je milijunska pa nas očekuje zahtjevna i skupa obnova. No, uprava fakulteta čini sve kako bismo se što prije i fizički vratili na naš Odsjek u Petrinji, u grad u kojemu se učitelji školuju još od 1821. godine. U tome smislu zahvalni smo za svaku donaciju koja će nam pomoći da Petrinja i nadalje ostane grad učitelja.

Lada Kanajet Šimić, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #hrvatski jezik u dijaspori #Lidija Cvikić #pristup hrvatskome kao inome jeziku