Brojne aktivnosti Hrvata u Brazilu! Camila otkrila kako je pronašla Hrvatsku u sebi, Lilian je unuka Slavonaca koji su radili na plantažama kave…

Unatoč nemogućnosti da se održe tradicionalni događaji Hrvatske zajednice u Brazilu zbog planetarne koronakrize, ali i oni novi, Hrvati u ovoj najvećoj latinoameričkoj zemlji iskoristili su blagodati tehnologije i brzo se prilagodili novim uvjetima.

I iz nužnosti da se ostane u kontaktu ostvarili su se mnogi projekti i nastale nove ideje koje još više učvršćuju međusobnu povezanost iseljenika i njihovih potomaka. Krajem studenoga završen je webinar „Hrvatska: kolijevka istaknutih inovatora i umova budućnosti“ koji je organizirala novonastala Skupina za poslovanje i istraživanja Brazil – Hrvatska (BRA CRO), čiji je cilj okupiti članove hrvatske zajednice koji žele djelovati na promoviranju poslovne i kulturne razmjene između ovih dviju zemalja.

Sam događaj održan je u virtualnome obliku u formi pet susreta, počevši krajem listopada te završivši s panel raspravom na kojoj je sudjelovao veleposlanik Republike Hrvatske u Brazilu, Ranko Vilović. Time su ovaj webinar i Skupina dobili važnu potporu i našeg Veleposlanstva u Braziliji uz, dakako, sudjelovanje Visoke škole za marketing i promidžbu (ESPM) čiji su profesori i studenti pomogli u organizaciji i održavanju svih pet panela u kojima su se predstavile sljedeće teme: Povijest Hrvatske i hrvatski izumi koji su utjecali na svijet, Inovacije u industriji i tehnologiji s primjerom tvrtke InfoBip, Prirodni resursi, kulturna baština i potencijal raznolikosti turizma, Croatian Business Entertainment – izvrsnost u animaciji te Ekonomski pregled, trgovinski odnosi i investicije.

Ovaj događaj, koji je u cijelosti bio virtualan, uspio je privući veći broj zainteresirane publike koja je mogla upoznati poslovne i kulturne značajke Hrvatske, preduvjet za intenzivniju trgovinsku razmjenu, jedan od glavnih ciljeva Skupine koju podržavaju i Croatia Sacra Paulistana te Društvo prijatelja Dalmacije, kao dvije stožerne hrvatske ustanove. Zaključak je da će događaj dobiti i drugo izdanje kako bi se privukao veći broj ljudi u zajednicu, ali i kako bi se u budućnosti ulagalo ili poslovalo s domovinom.

REZULTATI KNJIŽEVNOG NATJEČAJA

Nadalje, krajem studenoga izašli su i rezultati prvog Natječaja za najbolju kratku priču i najbolji znanstveni članak koji je realiziralo Društvo prijatelja Dalmacija (SADA) u želji da potakne književno i znanstveno stvaralaštvo svojih članova, ali i svih zainteresiranih Hrvata, potomka i njihovih brazilskih prijatelja.

Skoro pa neočekivano, došle su 34 prijave s 28 kratkih priča i šest znanstvenih članaka koji su otkrili veliku želju autora za pisanjem, razmišljanjem, istraživanjem i povezivanjem s Hrvatskom uz pisanu riječ te postavile ocjenjivačkome žiriju težak zadatak određivanja pobjednika (Priče – Camila Folk de Oliveira, Maria Luiza Smiljanić i Tamara Paravić Sarhan Bucalem i Članci – Lilian de Angelo Laky, Dionei Mathias i Priscila de Azevedo de Souza Mesquita).

U kategoriji kratke priče pobijedila je Camila Folk de Oliveira s pričom „Kako sam pronašla Hrvatsku u sebi“ u kojoj nam je pokazala težak put otkrivanja poveznica s domovinom svog djeda, podunavskog Nijemca, koji stiže u Brazil krajem 1940-ih kao izbjeglica i koji prenosi ratna sjećanja i strah na svoje potomke, što je ostavilo duboki strah na njegovu unuku koja je dugo tragala za odgovorima koje nam je na iznimno pjesnički način prepričala u svojoj priči.

U kategoriji znanstvenog članka pobjeđuje Lilian Laky, također unuka Slavonaca koji stižu u Brazil tijekom 1920-tih kako bi radili na plantažama kave, a ono što su usadili u ovu mladu doktoricu povijesti i arheologije jest ljubav prema zemlji i svemu onome što nam ona donosi.

U svom radu „Arheologija grčkih gradova središnje Dalmacije u vrijeme antike: pogled jedne arheologinje iz dijaspore“ na iznimno pristupačan i zanimljiv način predstavila je prva saznanja svojega poslijedoktorskog istraživanja koje još čeka odlazak na teren u Hrvatskoj u 2021. godini. Više o ovim i ostalim nagrađenim radovima hrvatska publika moći će doznati u prvoj polovici iduće godine kada će izaći dvojezična e-knjiga u kojoj će se naći dio prijavljenih radova koji su pokazali kvalitetu i potencijal svojih autora.

Još jedan kulturni događaj koji se morao održati elektroničkim i online oblicima komunikacije su „Dani baštine“ Ureda za kulturu grada Sao Paula, 5. i 6. prosinca, u kojem više stotina predstavljanja, radionica, šetnji, okruglih stolova i sličnih aktivnosti pokazuje raznolikost i bogatstvo baštine stvorene u ovoj metropoli čiji su dio i Hrvati.

Tako je ove godine Paula Pexider-Srića, voditeljica Kluba „Od veza do veza“, održala radionicu „Hrvatski vez“ u kojoj je predstavila glavne značajke hrvatskoga veza i na didaktički način pokazala kako se može izraditi jedan jednostavan vez s područja Posavine. Ovo je prva radionica ovakve vrste za koju je bilo potrebno puno sati pripreme i snimanja kako bi se višesatno vezivanje moglo sažeti i prikazati u dvosatnoj radionici koja će snimljena biti dostupna na stranici Ureda za kulturu.

Uz to, Katia Gavranich Camargo i Tomislav Correia-Deur, predsjednici Društva prijatelja Dalmacije i Croatije Sacre Paulistane, predstavili su povijest izgradnje i uključenosti u okolinu hrvatskih domova koji su utkani u samo tkivo grada koji još ne poznaje dovoljno svoje hrvatske sugrađane i njihovu baštinu. Baštiniti u ovom smislu znači i biti prisutan u aktivnostima i događajima koji su dio gradskog kalendara, čime hrvatska zajednica dobiva na važnosti i prepoznatljivosti. Tome pomaže i virtualna šetnja Renata de Lucce koji je ispričao priču svoje prabake Ane Fušek, jedne od prvih hrvatskih iseljenica koja je živjela na poznatoj aveniji Paulista, koja je danas žila kucavica grada, a koja je morala proći dug i trnovit put iz Markovca u Slavoniji do Brazila i kolonijalnog nukleusa Pariquera-Açu do poznate avenije.

Svaka individualna priča pomaže nam da razumijemo kako su se morali naši ljudi prilagođavati najčešće nepovoljnoj situaciji u kojoj su se nalazili, a čiji se trag često gubio u mnoštvu etnički i nacionalni priznatijih useljenika. Ali ne možemo zaboraviti i na obiteljske priče naših Korčulana koji su u velikom broju pristigli u Brazil tijekom prvih triju desetljeća dvadesetog stoljeća, a čiji potomci ne znaju mnogo o životu svojih predaka u domovini pa tako predstavljanje knjige „Hrvatske obitelji iz Blata“ urednika Marije Nilce Bačić i Milana Puha, kao i prilagođeni prijevod u zajednici poznate knjige „Župa Blato“ Ive Protića, postaje važna spona naših ljudi s domovinom.

U ovoj prilagođenoj publikaciji prikazana je povijest naseljavanja Korčule i samog Blata te dolazak i smještanje obitelji čiji nemali broj prezimena i danas nose mnogi stanovnici Brazila.

POPIS ISELJENIKA

I za kraj, kao završetak ove plodne godine treba spomenuti početak prvog popisa Hrvata u Brazilu koji je pripremio brazilski ogranak Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji, kao slične inicijative u Južnoj Americi, želi bolje razumjeti broj i profil Hrvata i njihovih potomaka u ove dvije zemlje što bi, pak, pomoglo u osmišljavanju budućih projekata i ideja.

Možemo reći da Hrvati u Brazilu ove godine ipak imaju puno razloga za slavlje dok se jedu lumblije, pušurate, orehnjače, kolači i razne ostale slastice u intenzivnom (polu)tropskom ljetu (a dostavljale su se i kućama onih članova željnih okusa domovine, i to u sklopu Useljeničkog festivala – Festa do Imigrante 2020.), budući da ni pandemija svjetskih razmjera nije uspjela zatomiti želju i volju svih onih kojima je Hrvatska u srcu.

Milan Puh, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #Camila Folk de Oliveira #Hrvati u Brazilu #Milan Puh