Slavko Čamba
FOTO: Turističke zajednice grada Đurđevca
U subotu je preminuo Slavko Čamba, zavičajni pjesnik i sakupljač etnografskog blaga. Kako navodi mrežna stranica Đurđevečka antologija, Čamba je rođen 31. kolovoza 1930. godine u Đurđevcu, gdje je završio građansku školu.
Pater Daroslav (Ivan) Miklaušić, dugogodišnji dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Beč, preminuo je jučer u glavnom gradu Austrije, u 74. godini života, 57. redovništva i 48. svećeništva. Rođen je 1947. godine u Zagrebu, kao posljednji od četvero djece u obitelji oca Vojka iz Zadra i majke Blaženke rođ. Štromar iz Petrinje. Djetinjstvo je proveo u selu […]
Radio je kao poljoprivrednik na vlastitom imanju do 1950., kada je kao vojnik na služenju vojnoga roka u tadašnjoj JNA osuđen zbog „neprijateljske propagande“ i zatvoren u KPD Idrizovo. Tri i pol godine proveo je na kaznenom radu u kamenolomima u Bitoli i Ohridu. Godine 1967. uspio je izbjeći u Austriju, gdje mu se nakon dvije godine pridružila u Beču supruga i troje djece. U 25 godina emigracije nikada nije došao u domovinu. U Hrvatsku se vratio 1991., u rodnu kuću u Đurđevcu, gdje je živio sa suprugom.
Napisao je deset knjiga poezije i proze, među kojima se ističu dvije knjige proze i tri pjesničke zbirke pisane đurđevečkim govorom. I u ostalim knjigama dijalozi su počesto na đurđevečkom govoru.
Pisati je počeo u emigrantskim glasilima „Hrvatska država“, „Nova Hrvatska“, „HOP“ (Hrvatski oslobodilački pokret) i „Živa zajednica“. Objavljivao je i u „Gradišćanskim novinama“ te u vjerskome listu „Podravski zvonici“. Tekstove u tim tiskovinama objavljivao je pod raznim pseudonimima, od koji je najpoznatiji „Đurđevčan“. Godine 1979. tiskana mu je u Mainzu knjiga proze i poezije Brazde, nakon čega su pritisci UDBE na njega postali još žešći pa više nije objavljivao sve do povratka u Hrvatsku.
Naš cijenjeni Hrvat Michael Milkovich dobio je lijepo priznanje od predsjednice Odbora Muzeja lijepih umjetnosti (Museum of Fine Arts) kada je na otvaranju velike izložbe rekla: “Novo stoljeće je ovdje i mi imamo izvanrednu izložbu: ‘Fantastični svijet hrvatske naivne umjetnosti – The Fantastical World of Croatian Naive Art’. Ja znam de ćete uživati u bojama, […]
Osim književnim stvaralaštvom, Slavko Čamba bavio se i etnografskim djelovanjem, prikupljajući predmete podravske materijalne narodne kulture. Njegova etnografska zbirka, svečano otvorena 1999. godine, nalazi se od 2000. pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske te je danas jedan od nezaobilaznih turističkih punktova u Gradu Đurđevcu. O autoru i njegovom etnografskom radu objavljena je 2007. ilustrirana monografija Zavičajno blago Slavka Čambe.
