Zbornik radova
FOTO: Hrvatsko katoličko sveučilište
Hrvatsko katoličko sveučilište objavilo je Zbornik radova Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi u prosincu 2020.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je likovnu monografiju “Cilika Dulić Kasiba”, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. U predgovoru naslovljenom “Portret jedne umjetnice i vremena”, urednica knjige Katarina Čeliković piše: “Stvaralaštvo i umjetnički put samouke naivne slikarice Cilike Dulić Kasibe dobilo je svoju trajnu potvrdu u monografiji koja nosi njezino ime. Njome prikazujemo […]
Ovaj Zbornik, opsega 400 stranica, nastao je kao rezultat rada autora, sudionika istoimenog znanstveno-stručnog skupa te autora koji su svoje tekstove poslali naknadno na molbu uredništva, objavio je Hrvatsko katoličko sveučilište.
U organizaciji dijela skupa koji se održavao u Subotici i studijskoga putovanja u Vojvodini, sudjelovali su Srijemska i Subotička biskupija te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
Recenzenti su dr. sc. Mateo Žanić i dr. sc. Rebeka Žabčić Mesarić, a urednici doc. dr. sc. Mario Bara, doc. dr. sc. Filip Galović i doc. dr. sc. Lucija Mihaljević.
Upravo kroz lepezu 19 radova Zbornika na jednom mjestu obuhvaćeni su i zaokruženi migracijski čimbenici koji su djelovali uzročno i posljedično na vojvođanskom prostoru, analizirane su demografske značajke vojvođanskih Hrvata, okviri zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, političke i vojne elite, crkveno-kulturna povijest, utjecaj političkog, društvenog i gospodarskog konteksta na transformacije identiteta (lokalnog, etničkog, nacionalnog), identitetska mimikrija, nastajanje višestrukih i hibridnih identiteta, komunikacije i interakcije sa zajednicama u okruženju te odnos prema matičnoj domovini, Republici Hrvatskoj”, istaknula je u svojoj recenziji dr. sc. Rebeka Žabčić Mesarić.
Online konferencija na temu “Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u uvjetima pandemije” održana je u petak 11. prosinca putem zoom platforme. Na skupu su sudjelovali predstavnici nacionalnih manjina u Republici Srbiji te sudionici iz Republike Hrvatske, Narodne Republike Mađarske i Narodne Republike Rumunjske, javlja HNV. Pozdravnu riječ sudionicima uputio je prof. dr. Zoran Pavlović, pokrajinski […]
“Prilazeći složenom fenomenu o kojem se na jednom mjestu piše kao o heterogenoj zajednici, a koja se često zahvaća sintagmom ‘nacionalna manjina’, radovi iz zbornika zahvaćaju cijeli niz važnih aspekata kulturnog i društvenog života Hrvata koji žive na području Vojvodine. Stoga zbornik uspijeva prezentirati vrijedne uvide u različite kulturne, organizacijske i svakodnevne prakse pripadnika istraživane zajednice. Razvidnim postaje da je društveni i kulturni život vojvođanskih Hrvata izložen brojnim pritiscima i izazovima koji proizlaze iz različitih izvora. Naime, kultura vojvođanskih Hrvata nije izložena samo globalizacijskim tijekovima koji rade na homogenizaciji kulture i komercijalizaciji kulturnog nasljeđa. Premda se nalazi u regiji o kojoj se često piše kao o multikulturnoj, kao manjinska kultura ona je prvenstveno izložena pritiscima većinske kulture. Ovaj Zbornik radova može poslužiti kao ogledni primjerak prikupljene građe o hrvatskoj zajednici u Vojvodini i pojedinim institucijama u Republici Hrvatskoj”, riječi su recenzenta dr. sc. Matea Žanića.
U Zborniku je objavljeno 19 radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti iz vizura nekoliko društvenih i humanističkih znanosti – povijesti, jezikoslovlja, sociologije migracija, etnologije, kulturologije i politologije.
Predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović primio je 11. siječnja biskupa Srijemske biskupije msgr. Đuru Gašparovića, predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasnu Vojnić i zamjenika pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Gorana Kaurića. Na sastanku je bilo riječi o projektima očuvanja vjerske baštine u Vojvodini te je dogovoreno kako […]
Radnje potpisuju u akademskim krugovima već poznata i priznata imena iz Hrvatske (Ivan Armanda, Mario Bara, Lucija Mihaljević, Emina Berbić Kolar, Vladimir Čavrak, Filip Galović, Ljiljana Kolenić, Robert Skenderović, Dražen Živić) i Vojvodine (Slaven Bačić, Katarina Čeliković, Stevan Mačković, Tomislav Žigmanov), te nekoliko mlađih autor(ic)a (Ivana Andrić Penava, Darko Baštovanović, Milan Bošnjak, Silvija Ćurak, Mislav Matišić, Dražen Skenderović, Luka Šešo).
