piše: Vesna Kukavica
FOTO: PR
Jezične tehnologije i digitalni resursi te klasični udžbenici za poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnome okružju sve su dostupniji potencijalnim ljubiteljima hrvatskoga jezika i kulture, zahvaljujući stručnjacima Instituta za hrvatski jezik kao i brojnim autorima koji djeluju na Sveučilištu u Zagrebu. Sve je to u središtu aktualne znanstveno-popularne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika (21. veljače – 17. ožujka, 2025.), čiji raznorodni program u organizaciji Instituta za hrvatski jezik donosi obilje noviteta s područja jezikoslovne kroatistike i kroatističke glotodidaktike.
Ovih se dana u domovini na svakom koraku osjeća ponos na drevnu povijest hrvatskoga naroda, propituju se izazovi današnjice i zagovaraju optimistične vizije naše budućnosti s jasnim uporištima. Ozračje vedrine potaknuo je Hrvatski sabor, proglasivši 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ na prijedlog kulturnih institucija Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Uz […]
Kako je Institut za hrvatski jezik dio svojih snaga 21. stoljeća usmjerio na mrežno objavljivanje jezičnih sadržaja u slobodnome pristupu koji mogu višestruko koristiti svim govornicima hrvatskoga jezika ma gdje bili, u matičnoj zemlji ili u iseljeništvu – može se ocijeniti da je ta ustanova s vremenom postala najkreativnija u razvitku kulture govora i pisanja na hrvatskome jeziku koji je vitalna srž našeg nacionalnog identiteta.
Institut je nedavno pokrenuo i vlastiti profil na Instagramu (institut.za.hrvatski.jezik) posvećen jezičnim sadržajima i aktualnostima u hrvatskome jeziku. Ravnatelj dr. sc. Željko Jozić najavljuje da će se taj novi medijski sadržaj na Instagramu baviti raznolikim jezičnim problemima, dijalektologijom, onomastikom, etimologijom, ali i svime onime što Institut kao ustanova prima u vidu pitanja od korisnika toga internetskog čvorišta.
Naime, objavljivanjem Hrvatskoga pravopisa (2013.) kao javnog dobra svih govornika hrvatskoga jezika, ponajprije na internetu (pravopis.hr), a zatim i u tisku, Institut se prometnuo u neprijepornog kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike. Ubrzo je uslijedilo i internetsko izdanje jezičnih savjeta (jezicni-savjetnik.hr), školske gramatike (gramatika.hr), priručnika Početno pisanje na hrvatskome jeziku i Hrvatski na maturi (matura.ihjj.hr) te izlazak na mrežu portala Hrvatski u školi (hrvatski.hr) – čime je Institut utvrdio svoju poziciju najmjerodavnijega autoriteta u području normiranja hrvatskoga jezika u obrazovnome sustavu i općenito u našem društvu – u domovini i dijaspori.
Riječju, Institut za hrvatski jezik središnja je nacionalna ustanova za proučavanje i njegovanje našeg jezika, izrastao na višedesetljetnoj tradiciji naše jezikoslovne zajednice. U 77 godina svojega postojanja Institut je nekoliko puta mijenjao ime i ustroj, ali nikada se nije odricao svoje temeljne zadaće – skrbi o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnog i kulturnog identiteta. Institut je vodio skrb o hrvatskome jeziku i u razdobljima kada je ona bila pogibeljno ometana. Današnje ime Institut je dobio preklani (2023.), uoči lanjskog usvajanja Zakona o hrvatskome jeziku (2024.). Strateški važan projekt Instituta, kao što vam je poznato, jest jednojezični, hipertekstni, jednostavno pretraživ mrežni rječnik hrvatskoga standardnog jezika – MREŽNIK, čija je demoinačica (od slova A do F) dostupna na ovoj poveznici…
Na Čileanskom papinskom katoličkom sveučilištu ovih je dana Marta Tomić obranila književnu doktorsku disertaciju pod naslovom Nemogući prostori: komparativna analiza literarnih mjesta Comala iz romana “Pedro Páramo” i Santa Teresa iz romana “2666”. Ističemo kako je Marta Tomić, temeljem dostupnih podataka, tako postala prva osoba iz Hrvatske koja je stekla zvanje doktorice znanosti na jednom […]
Popularno-znanstvenu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika, koji spaja dva važna nadnevka: 21. veljače, Međunarodni dan materinskoga jezika, i 17. ožujka, dan kad je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Institut uspješno priređuje dulje od desetljeća. Podsjetimo, Deklaracijom, sastavljenoj u Matici hrvatskoj (1967.), zahtijevao se njegov ravnopravan položaj u jugoslavenskoj federaciji, što je uključivalo slobodno oblikovanje hrvatskoga jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te njegovu punopravnost u svim područjima života. Jugoslavenske komunističke vlasti oštro su osudile Deklaraciju, a njezini sastavljači i brojni potpisnici koji nisu uspjeli emigrirati bili su utamničeni i proganjani.
No, Mjesec hrvatskoga jezika ove godine posvećen je piscu prve hrvatske gramatike Bartolu Kašiću i to u čast 450. obljetnice njegova rođenja i 375. smrti toga metaforičnoga „oca hrvatskog jezikoslovlja“. U planu je pokretanje portala bartol.hr na kojemu će biti dostupna sva Kašićeva djela iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, među kojima su, uz spomenutu prvu hrvatsku gramatiku iz 1604., i njegov prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik u rukopisu s početka 17. stoljeća.
U završnici četverotjedne manifestacije, nakon Dana otvorenih vrata Instituta, a znakovito 17. ožujka, predstavljaju se izdanja Instituta, koji je objavio čak 23 ovosezonska knjižna jezikoslovna naslova.
Tri zadivljujuća primjera kvalitetnih udžbeničkih serija ostalih izdavača
Kulturološki gledano, ova jezična manifestacija nedvojbeno je pojačala vidljivost i ostalih vrijednih izdanja kod drugih izdavača iz područja jezikoslovne kroatistike i kroatističke glotodidaktike u Hrvata.
Trenutačno se nameću tri primjera. Iz tiska je izišao udžbenik Elementary Croatian međunarodno etabliranoga filologa iz Kanade Vinka Grubišića u nakladi Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Namijenjen je onima koji počinju učiti hrvatski jezik, a kojima je materinski jezik engleski. Udžbenik je pisan temeljem pozitivne polustoljetne prakse udžbeničkog programa Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade (slavnog HIŠAK-a). Knjiga ima 30 lekcija, a svaka lekcija sastoji se od efektnog dijaloga, rječnika, govornih vježbi, gramatičkih objašnjenja, jezično-gramatičkih vježbi i domaćega rada. Za svaku lekciju snimljen je zvučni zapis koji se može poslušati na ovoj internetskoj poveznici…
Nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod znakovitim naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ u nakladi Hrvatske matice iseljenika inventivna je monografija sociokulturne tematike koju krasi potpuno suvremeni narativ o toj vitalnoj grani našeg etničkog korpusa. Zbirka odabranih eseja, članaka, studija i prigodnih zapisa o hrvatskoj manjini iz europskog nam susjedstva – proizišla iz […]
Drugo, u Znanstvenome institutu gradišćanskih Hrvatov u Austriji odnedavno je na internetu digitalizirana Gramatika…
Treće i najvažnije, tu su sve brojniji priručnici za učenje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika te obrazovni materijali za učenje sadržaja iz hrvatske kulture koji su osmišljeni u nastavnoj praksi Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Serija udžbenika i vježbenica Razgovarajte s nama! obuhvaća niz knjiga namijenjenih učenju gramatike i vokabulara, uvježbavanju pravilnoga izgovora te razvijanju vještine pisanja na hrvatskome jeziku na svim razinama učenja hrvatskoga jezika, tj. na razinama od A1 do C1 prema Zajedničkome europskom referentnom okviru za jezike. Te udžbenike potpisuju naši vodeći jezikoslovni kroatisti i glotodidaktičari poput Marice Čilaš Mikulić, Milvije Gulešić Machata i Sande Lucije Udier. Ukratko, serija udžbenika i vježbenica Razgovarajte s nama! obuhvaća niz od ukupno pet udžbenika i pet vježbenica te je jedinstven i nezamjenjiv nakladnički pothvat u kontekstu poučavanja hrvatskoga jezika jer ta divna serija udžbenika i vježbenica pokriva toliko velik raspon poučavanja – od početne (A1) do napredne (C1) razine.
Zbog te svoje sveobuhvatnosti serija Razgovarajte s nama! već je godinama jedan od najpopularnijih odabira za učenje hrvatskoga jezika kojemu se okreću oni koji uče hrvatski jezik u raznolikim akademskim institucijama u Hrvatskoj i u svijetu, ali i u brojnim svakodnevnim kontekstima kao što su škole stranih jezika ili neformalne škole koje djeluju za potrebe djece i mladih koji stasaju u raznim govornim područjima domicilnih zemalja ljudi hrvatskih korijena. Usto, svaki udžbenik i svaka vježbenica donose zvučne zapise koji potiču razvoj vještine slušanja i razumijevanja, a dodatno je potrebno istaknuti da vježbenice donose i fonetski dodatak koji omogućuje uvježbavanje izgovora. Serija je efektno ilustrirana, što privlači učenike i studente Z generacije, sklonije vizualnoj kulturi.
Tijekom 21. stoljeća ova je serija udžbenika postala nezaobilazan resurs svima koji žele naučiti hrvatski, ali i svima onima koji se bave poučavanjem hrvatskoga jezika u inozemstvu. Tu je i gramatički priručnik Basic Croatian Grammar: For Croatian Language Learners autora Darka Matovca koji donosi opis gramatičke strukture hrvatskoga jezika, a namijenjen je primarno osobama koje uče hrvatski kao drugi i strani jezik na početnoj razini (A1, A2) i srednjoj razini (B1) učenja jezika prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. Gramatički opisi i objašnjenja napisani su na engleskome jeziku kako bi bili dostupni što većem broju osoba, a osim gramatičkih opisa i objašnjenja i svi mnogobrojni primjeri prevedeni su na engleski.
U Ottawi je svečano otvoren ovih dana nacionalni „Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta“, podignut u reprezentativnom Vrtu provincija i teritorija u središtu kanadskoga glavnoga grada u znak sjećanja na milijune ljudi koji su patili ili stradali pod opresivnim režimima iz cijelog svijeta. Spomenik žrtvama komunizma oblikovao je Raffov tim za dizajn, uprizorujući memoriju […]
Uz klasične udžbenike i priručnike, Croaticum je u suradnji s Centrom za potporu e-učenju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, slijedom financijske potpore Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, izradio dva besplatna otvorena internetska tečaja hrvatskoga jezika naziva A1.HR i A2.HR. Tečajevi se nalaze na poslužitelju Filozofskog fakulteta na adresama https://a1.ffzg.unizg.hr; https://a2.ffzg.unizg.hr, te http://croaticum.ffzg.unizg.hr. Sučelje, kao i sve upute i objašnjenja ponuđeni su na engleskom i španjolskom, što je posebno bitno istaknuti kad je riječ o gramatičkim objašnjenjima jer su pisana s mnoštvom primjera.
Zar sve to nije zadivljujuće!
