Tetovo
FOTO: Makedonsko-hrvatsko društvo
Makedonsko-hrvatsko društvo protekli vikend je u Tetovu, upravo u zgradi u kojoj su se nekada održavale prve kazališne predstave (kada se taj prostor zvao hotel “Jadran”), organiziralo promociju knjige “Hrvatski kazališni glumci i redatelji u Makedoniji od 1913. do 1941.“, autora Zorana Pejkovskog, sveučilišnog profesora, književnika i teatrologa.
Povodom 20 godina od osnutka Makedonsko-hrvatskog društva, u petak je u Tetovu održan veliki koncert pod nazivom “Ispod sunca zlatnoga”. Na događaju su nastupili: ženska klapa “Figurin” iz Zagreba, KUD “Stjepan Radić” iz Dubrovnika i trio “Nameless” kao domaćin. Prisutne su svojim govorima pozdravili: Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Neves Tiganj, veleposlanica […]
„Ovo književno djelo u gradu pod Šarom dolazi iz konzularne Bitole koja će kao grad europske kulture krajem 19. stoljeća napredovati u stecište progresivnih i oštrih umova vremena, a posebno kroz kazalište, zabranjene misli će se probiti izravno u gledalište. Pejkovski je autor 24 dramska djela, 25 zbirki pjesama, jednog romana, četiri znanstvene knjige iz teatrologije, tri publicističke knjige, te preko 50 radova iz područja znanstvene misli, književne kritike te prikaza književnih djela i kazališnih predstava“, rekao je na promociji voditelj Marko Vidaček, glavni tajnik HF-a.
Autor Pejkovski najprije se osvrnuo na glumicu Mariju Miciku Hrvojević: “Prvi hrvatski glumac ili glumica koji je igrao u Makedoniji bila je Zagrepčanka Marija Micika Hrvojević rođena 1882. godine. Ona je već 1913. bila u Bitoli, kao članica tamošnjeg gradskog kazališta. Radila je samo dvije-tri godine, ali je svejedno ostavila dubok trag na kulturnoj sceni grada, baš kao i njezina sestra Anka Cicvarić koja se kasnije prezivala Dravska”.
Recenzent prof. dr. Dimitar Pandev o djelu je izjavio: „U znanstveno-istraživačkom radu dat je samo mali dio svega što se događalo na makedonskim pozornicama u navedenom razdoblju, kroz imena kazališnih glumaca koji su izrasli u legende. Hrvatski kazališni glumci produbit će povijesnu dimenziju kulturnih veza Hrvatske i Makedonije te ulagati u kulturni dignitet makedonskog kazališta. I oni će donijeti dio europske kulture u Makedoniju. Djelo Zorana Pejkovskog mnoge od njih spašava od zaborava, osvježava njihov dramatični podvig i objedinjuje povijest makedonsko-hrvatskih kulturnih veza u jednom od nedosegnut segment”.
Glumac i profesor Robert Veljanovski osvrnuo se na nekoliko najznačajnijih imena iz mnoštva hrvatskih skupina koje dolaze u Makedoniju, poput Aleksandra Vereščagina, Andrije Milčinovića, Josipa Jukića, Miroslava Krleže i drugih, te napise iz tadašnjeg tiska koji svjedoče o uspjehu. Od ovih glumaca čitali su se i redatelji i njihov doprinos kazališnom životu u Makedoniji.
U kazališnoj sezoni 1936/37., navodi profesor Veljanovski, 19. siječnja 1937. održana je premijera “U logoru” u režiji Angelka G. Štimac, prema Krležinu dramskom tekstu.
“Ovo djelo na vrlo studiozan način daje povijesni pregled jednog vremena i neosporan doprinos kolektiva glumaca i redatelja iz Hrvatske”, rekao je voditelj događaja.
Makedonsko-hrvatsko društvo u Skopju održalo je tribinu na temu “Digitalizacija hrvatske kulturne baštine”, s posebnim osvrtom na iskustva i modalitete zaštite te promocije jezika i kulture, kao i mogućnosti digitalnog povezivanja udruga. U drugom dijelu programa promovirana je prva elektronička informacijska platforma na hrvatskom jeziku u Makedoniji pod nazivom “Croatica”. Prisutnima su se obratili Robert […]
Na skupu je istaknuto da je ova knjiga poslužila i kao okosnica za izgradnju prvog online Arhiva Hrvata u Makedoniji.